Estonija: Mala zemlja dinamičnih promjena

Bivša sovjetska republika s oko 1,4 milijuna stanovnika rapidno je napredovala nakon osamostaljenja 1991. godine, te danas važi za lidera među pribaltičkim državama

Piše: Davor Bašić Palković

Od povratka samostalnosti u kolovozu 1991. Republika Estonija uspjela je dostići prosječan europski standard življenja brže nego što je bilo očekivano. Članica Europske Unije i NATO-a postala je 2004. godine. Iako ju recesija nije zaobišla, tečaj državne valute krune je stabilan. Prosječna plaća je oko 700 eura. Stoga i ne čudi da ovu zemlju smatraju liderom na Baltiku. No, u čemu je tajna njihova uspjeha? Kako sam imao prilike saznati od tamošnjih kolega, u Estoniji se uvijek više-manje »znalo reda« - i u doba SSSR-a imala je malu stopu korumpiranosti, dok duboko ukorijenjeno njemačko naslijeđe u mentalitetu pruža mogućnost za brze reforme u svim društvenim segmentima. »Estonija je mala država i možete lako implementirati ideje, ako za to, naravno, postoji volja«, objašnjava ukratko zamjenica predsjednika parlamenta Kristina Ojuland.

Stanovništvo i gradovi
Estonija ima 1,4 milijuna stanovnika i podijeljena je u 15 okruga. Glavni grad i političko, kulturno i ekonomsko središte je Tallinn, koji ima 400 tisuća stanovnika (četvorni metar stambenog prostora u središtu prijestolnice stoji oko 3000 eura). Akademsko središte države je grad Tartu (sveučilište je daleke 1632. osnovao švedski kralj Gustav Adolf), tako da po najbolju naobrazbu, ako je želi, Estonac mora u ovaj grad. Narva, treći po veličini grad (70 tisuća stanovnika), nalazi se na sjeveroistoku uz samu rusku granicu. Estonci čine oko 70 posto populacije države. Oko 26 posto čine Rusi, a u manjim postotcima ima i Ukrajinaca, Bjelorusa, Finaca… Službeni jezik je estonski, koji je blizak finskom, a navodno i mađarskom, iako je to, barem meni, bilo teško naslutiti. Zanimljivo je kako Estonija, s čak tri četvrtine od ukupnog broja stanovništva, ima najveći postotak nereligioznih građana u svijetu.

Manjine i prava
»Državna politika u Estoniji prema manjinama ima sljedeći moto: integracija, ne asimilacija«, kaže ekspert za manjinska pitanja Aarne Veedla. »Društvo je stabilno i nema većih povreda manjinskih prava, osim čuvenog slučaja uklanjanja statue Brončanog (ruskog) vojnika iz 2004. godine, koji je doveo do podizanja emocija i prosvjeda na ulici. Takva reakcija je dobrim dijelom generirana iz same Rusije«, dodaje Veedla. Korištenje manjinskih prava, prema njegovim riječima, ovisi od zajednice do zajednice. Rusi, kao najbrojnija manjina, imaju obrazovanje na materinskom jeziku od osnovne do visokoškolske razine. Državni javni medijski servisi otvoreni su za manjinske programe: na drugom programu nacionalne ETV postoje emisije na ruskom jeziku, a Rusi i ostale zajednice imaju svoje emisije na nacionalnom Radiju 4. Ipak, imajući u vidu skoriju povijest, pitanje odnosa Estonaca i Rusa nije tako jednostavno. »Između Estonaca i Rusa kao da postoji providni zid, oni se vide ali ne komuniciraju«, kaže mi jedan novinar objašnjavajući tu situaciju. O odnosima daleko od idealnih govori i činjenica da je u Estoniji do prije nekoliko godina čak 300 tisuća ljudi, većinom Rusa, živjelo bez reguliranog državljanstva, ali je taj broj smanjen na oko 100 tisuća građana, što je bio jedan od zahtjeva EU prilikom ulaska države u ovu zajednicu. Jaz među dvjema zajednicama nastoji se umanjiti integrativnim programima uzajamnog učenja estonskog i ruskog jezika u školama. Takve projekte financijski podupire i sama EU. Inače, sva službena dokumenta na razini vlasti od općina do države su na estonskom jeziku.

Informacijske tehnologije
Estonija je puno uložila u informacijske tehnologije. Cijela država, navodno čak i šume i močvare, pokriveni su bežičnim (wireless) signalom za internet, a usluga njegova korištenja se u mnogim slučajevima ne plaća. Internet koristi čak 75 posto estonske populacije, a mladi praktički ne mogu živjeti bez »mreže«. Estonija je uvela mogućnost glasovanja preko interneta, što je prvi put iskušano na prošlim lokalnim izborima. Preko interneta možete dobiti sva potrebna dokumenta, dati ime djetetu, pa čak i regulirati recepte kod liječnika. No, prednosti ovoga medija koriste i najviša državna tijela. Vlada (koja ima 14 ministara) im je kompletno informatizirana (e-government), tako da nema papirologije, što je čak i ekološki svjesno. Sjednice Vlade, primjerice, novinari mogu pratiti online, a tako i slati svoja pitanja ministrima.

Kreativni sjevernjaci
Ova pribaltička zemlja zanimljiv je spoj istočno-europskog i nordijskog: od arhitekture i dizajna, do kulture i kuhinje. Estonci za sebe vole reći da su kreativni. Čuveni program za internetsku komunikaciju Skype osmislio je Estonac, a poduzeće Playtech čuveno je po dizajniranju software-a za online kockanje. Veoma su ponosni i na jednog od najvećih živućih skladatelja ozbiljne glazbe Arva Parta, a imaju nekolicinu svjetski poznatih dirigenata. Vikendom idu u prirodu, što zimi podrazumijeva skijanje. Kada sam ih, budući da nemaju planina, upitao misle li na tzv. nordijsko skijanje, rekli su mi kako se zapravo radi o estonskom skijanju. Jednako tako, po njihovim uvjerenjima čuvena sauna nije finska, već zapravo estonska. Sve u svemu, Estonija je mala zemlja dinamičnih promjena od čijeg se društva može puno naučiti kako bi se išlo »naprijed«. Ukoliko se to, naravno, želi...

ANTRFILE1 Eurointegracija: plus i minus
Koje su pozitive a koje negativne posljedice ulaska Estonije u EU pojasnio nam je politikolog sa Sveučilišta u Tartuu Eiki Berg. »Pozitivno je to što se u psihološkom smislu osjećamo sigurno, jer smo dio jedne veće zajednice. Isto tako, kada izlazimo iz zemlje ne moramo više stajati u posebnom 'non EU citizens' redu za provjeru putovnica. U gospodarskom smislu, u zemlju su ušle brojne investicije i otvoreni su nam strukturalni fondovi EU. Životni standard postao je bolji, imamo 6-8 posto ekonomskog rasta od 2002. do 2007. godine. S druge strane, negativno je to što su cijene hrane i usluga strašno porasle«, kaže profesor.

ANTRFILE2 Neobični turisti
Ako se vikendom u Tallinnu odlučite za noćni provod, vrlo lako možete naići na »vesele« finske turiste. Naime, zbog nižih cijena alkohola Finci su često viđeni gosti estonske prijestolnice. U grad ponajviše pristižu trajektima iz Helsinkija, koji je na dva i pol sata plovidbe od Tallinna. S druge strane, zbog lijepih estonskih cura, Tallinn i druge gradove nerijetko posjećuju i Britanci, a termin »britanski mladoženja« slikovito govori o načinu na koji ih domaće Estonke vide.

............................................
Video
............................................
Political Talk Show Ekstremi
............................................
Välisilm ETV24, 5.05.2008.
............................................
DUNA TV, 9.02.2008.
............................................
Site building ..SIMIJ..